GINS - nekretnine

OTOK LOŠINJ

---

Dobrodošli na lošinjski arhipelag, u grad Mali Lošinj.

Lošinj Vas čeka mirisom svoga mora i gostoljubjivošću svojih stanovnika.
Cresko-lošinjska otočna skupina, smještena u Kvarnerskom zaljevu, prostorno je najveća otočna skupina na Jadranu, sastavljena od 36 otoka, otočića i hridi. Područje Grada Mali Lošinj, obuhvaća južni dio otoka Cresa, te otok Lošinj i skupinu manjih otoka i otočića (Susak, Ilovik, Unije, Male i Vele Srakane i dr.).

Otočna klima je ugodna tijekom cijele godine , a specifičnost je i stoljetna borova šuma, te brojne biljne i životinjske vrste. Pridodamo li tome 120 godina dugu turističku tradiciju, rezultat je idealan ambijent odmora.

Lošinj će vas zadiviti brojnim crkvama i umjrtničkim djelima, među kojima posebno mjesto zauzima antički brončani kip grčkog atleta Apoksiomena, pronađen u lošinjskom podmorju, star oko 2000 god.

Rado ističemo da u moru Lošinja obitava posljednja velika skupina dobrih dupina (tursiops truncatus) u sjevernom Jadranu, što ukazuje na izuzetnu čistoću mora.

Uživajte u blagoj mediteranskoj klimi, planinarenju, vožnji biciklom ili jednostavnoj šetnji. Upoznajte morske dubine, ronite, plivajte, jedrite. Prepustite se moru, suncu i ugodi zelenila.

Otkrijte i doživite čari ovog jedinstvenog otoka, koji iz godine u godinu oduševljava svoje posjetitelje.

PRIRODNE KARAKTERISTIKE

Cresko-lošinjsko otočje leži u sredini sjeverne hemisfere. Kroz njegov dio prolazi 45° sjeverne geografske širine, tako da se veće dio otočja nalazi u suptropskoj zoni južne polovice sjeverne polutke, što utječe na klimu i način života stanovništva. Čitava je obala arhipelaga prepuna privlačnih draga i dražica, ugodnih za kupanje i sunčanje.
Najviša planina Lošinja je šumovita Osoršćica (588m), dugačka  oko 10 km, koja se proteže uzduž sjevernog dijela otoka. Gorovitiji otok Cres ima najvišu goru SIS (650 m) i svoj prirodni fenimen – slatkovodno Vransko jezero. Ovako velika količina pitke vode na jednom krškom otoku izuzetna je vrijdnost.

Lošinjsko otočje obuhvaća otok Lošinj ( 74,68 km² ), te manje otoke:
Unije ( 16,77 km² ), Ilovik ( 5,88 km² ), Susak ( 3,76 km² ), Vele Srakane ( 1,17 km² ), kao i niz malih nenaseljenih otočića koji su prave oaze mira i kupanja.
Glavna karakteristika lošinjske klime su blage zime i ne suviše vruća ljeta. Otok Lošinj dovoljno je udaljen od obale tako da je dominantni utjecaj mora. Temperature mora su kroz cijelu jesen, zimu, te prvog dijela proljeće više od temperature zraka. Izrazita maritimnost održava se i u ublaživanju ljetnih sparina, pa Mali Lošinj ima osjetno manji broj dana s maksimalnom temperaturom višom od 25°C. S godišnjom prosječnom insolacijom od oko 2 580 sati i izrazito niskom naoblakom
Lošinj se ubraja među najsunčanije predjele Europe.

Karakteristike Lošinjske mikroklime

Prosječna temperatura zraka u ljetnom periodu 23,5 °C
Prosječna temteratura zraka u zimskom periodu 7,9 °C
2580 sunčanih sati godišnje
Vlažnost zraka između 62 % - 73 %
Tlak zraka između 1006 - 1014 hPa
Prosječno 4 maglovita dana u godini sa vidljivošću manjom od 1 km
Prosječna jačina vjetra od 3 bofora
Maksimalna temperatura mora 23,6 °C
Minimalna temperatura mora 11,8 °C

Blaga klima otoka Lošinja odražava se u velikom broju biljnih vrsta.

Prema istraživanjima identificirano je oko 1100 biljnih vrsta, od kojih čak 230 vrsta ljekovitog i jestivog samoniklog bilja. Među njima se posebno ističu netipične biljne vrste za ove geografske širine kao što su limun, datulje, banane, eukaliptus, cedar i sekvoja. Dijelovi prirodne baštine zaštićeni su kao park šume. Najpoznatiju, park šumu Čikat, zasadio je krajem XIX. st. Ambroz Haračić, profesor slavne lošinjske pomorske škole, a pomorci i kapetani donijeli su sa putovanja mnoge egzotične biljke koje danas možete vidjeti u Lošinjskim vrtovima. Veliku vrijednost ima i poznati perivoj u Velom Lošinju koji je dao podići nadvojvoda Karlo Habsburški, gdje se nalazi oko 200 vrsta različitog drveća iz cijelog svijeta.

Značajno je da na lošinjskoj otočnoj skupini nema zmija otrovnica, iako ima neotrovnih zmija i guštra. Otok Lošinj dom je macaklina, guštera iz porodice gekona. Macaklini su ugrožena, zakonom zaštićena vrsta, te je njihovo uništavanje protuzakonito i kažnjivo.
Na otoku ima sitne divljači, kao i krupnih životinja: jelena lopatara i muflona koji su ovdje naseljeni. Ima mnogo i pernate divljači, a od ptica grabljivica ovdje živi: jastreb, kobac, sokol, te gorostasni bjeloglevi sup koji je zbog malog broja očuvanih primjeraka zakonom zaštićen. Od domaćih životinja najrasprostranjenije su ovce koje pružaju idiličnu sliku na otočnom kamenjaru sjevernog dijela otoka Lošinja.

More oko ovih otoka osobito je bogato raznovrsnom ribom, obiluje rakovima, školjkama i puževima, a od mekušaca ima mnogo sipa, liganja i hobotnica. Dupini su česti posjetioci ovog područja, razigrani i spremni za kontakt s čovjekom, za razliku od nekih akvatorija susjednih zemalja gdje su u potpunosti nestali.

Otoci pružaju mogućnost planinarenja i pješačenja označenim stazama u dužini više od 130 km. Staze su raznovrsne, od laganih pješačkih do srednje i vrlo zahtjevnih planinarskih staza.

Zahvaljujući izuzetnim karakteristikama klime Lošinj je 1892. proglašen klimatskim lječilištem, ukazom Ministarstva zdravstva Austro-ugarske monarhije. I danas je Lošinj poznat kao klimatsko lječilište u liječenju bolesti dišnih puteva i alergija. Otok je idealan za tjelesni i duševni oporavak osobito u zimskim, proljetnim i jesenskim mjesecima.

 

DOBRO DOŠLI NA OTOK LOŠINJ!!!